Glavni obavještajni inspektor u Drugoj upravi Resora državne bezbjednosti (RDB) Ratko Romić negirao je u Specijalnom sudu u Beogradu da je umiješan u ubistvo novinara i vlasnika lista „Dnevni telegraf” Slavka Ćuruvije 1999. godine, tvrdeći da je primoran da se brani od optužnice, a ne od dokaza.
– Optužnica je neosnovana i kontradiktorna. Ona je veoma opasna, jer pokazuje da bilo ko može da se optuži za bilo šta, a da nema dokaza – rekao je Romić izlažući svoju odbranu.
Za ubistvo Ćuruvije, osim Romića, optuženi su i tadašnji načelnik RDB-a Radomir Marković, načelnik beogradskog centra DB-a Milan Radonjić i pripadnik rezervnog sastava tog resora Miroslav Kurak, koji je u bjekstvu i sudi mu se u odsustvu.
Prema navodima optužnice, Kurak je pucao u Ćuruviju, dok je Romić njegovu prijateljicu Branku Prpu udario pištoljem u glavu i onesvijestio je.
– Insistirao sam da mi se predoči neposredan dokaz da sam ja „neopaženo prišao Branki Prpi i udario je pištoljem u glavu”, čime sam omogućio djelo ubistva, ali nijesam ga dobio. Niti sam udario Branku Prpu pištoljem u glavu, niti sam u ubistvu učestvovao na bilo koji drugi način – naglasio je Romić.
On je dalje sudu ispričao da je uhapšen, jer je na nadležne državane organe vršio pritisak jedan visoko pozicionirani službenik, misleći da će mu to donijeti političke poene ali je, kako je naveo, ta osoba izgubila na izborima.
Takođe je naveo da je znao dan i datum kada će biti uhapšen i da će mu pritvor trajati dugo, ali da nije htio da bježi i ostao je dostupan nadležnim organima kako bi „skinuo ljagu sa svog imena”.
Prema njegovim riječima, praćenje Ćuruvije počelo je 3. jula 1998. godine u vrijeme kada je načelnik DB-a bio Jovica Stanišić, a načelnik beogradskog DB-a Zoran Mijatović. Primjenjivala se, kako je naveo, ad hok mjera kontrola telefonskih razgovora, koja po pravilima može da traje samo osam dana, zbog čega je primjenjivana 21 put. Takođe je dodao da je Ćuruviju tajno pratilo ukupno 27 pripadnika RDB-a.
Prema njegovim riječima, u optužnici se navode „najviše strukture vlasti” kao i da je Ćuruvija ubijen radi ograničenja slobode medija.
– Zato smo mi pozvali sve one koji imaju veze sa medijima, a najkompetentniji su ministri informisanja – rekao je Romić.
U vrijeme ubistva Ćuruvije, ministar informisanja Srbije bio je aktuelni premijer Aleksandar Vučić, dok je savezni ministar informisanja bio Milan Komnenić.
M.Nj.